Chapter 37

¹ Svaki prijatelj veli: "I ja sam ti prijatelj." Ali su mnogi samo po imenu prijatelji. ²Nije li sama smrtna žalost kad se drug ili prijatelj pretvori u neprijatelja? ³O, sklonosti opaka, zašto si stvorena? Da prekriješ zemlju prijevarom? ⁴U sreæi se lažni drug raduje s prijateljem, a u èasu nesreæe okreæe se protiv njega. ⁵A pravi drug dijeli nevolju s prijateljem i kad do boja doðe, štita se laæa. ⁶Ne zaboravljaj prijatelja vjerna u boju i ne zaboravi ga kad se obogatiš. ⁷Svaki savjetnik dijeli savjete, ali mnogi svjetuju sebi u prilog. ⁸Èuvaj se od onoga koji nudi savjet: ispitaj prije što on sam želi - jer on daje savjet na svoju korist - da on ne baci oko na tebe ⁹pa ti veli: "Dobar je tvoj put", a potom iz prikrajka promatra nesreæu tvoju. ¹⁰Ne svjetuj se s èovjekom koji te krivo gleda i ne otkrivaj zavidniku namjere svoje. ¹¹Ne svjetuj se sa ženom o njezinoj suparnici, niti s kukavicom o ratu, niti s trgovcem o trgovini, niti s kupcem o prodaji, niti sa zavidnikom o zahvalnosti, niti sa samoživcem o milosrðu, niti s lijenèinom o bilo kakvu poslu, niti s prolaznim najamnikom o svršetku posla, niti s lijenim slugom o veliku radu: ne oslanjaj se na njih ni za kakav savjet. ¹²Nego se uvijek obrati na pobožnika o kome znadeš da vrši zapovijedi, koji je s tobom jedne duše i koji æe nad tobom plakati kada posrneš. ¹³I na savjet srca svoga pazi, jer nemaš nikog vjernijeg od njega. ¹⁴Jer srce èesto pretkazuje èovjeku pouzdanije nego sedam stražara s vidikovca visokog. ¹⁵Ali se kraj svega toga moli Svevišnjem da te vodi stazom istine. ¹⁶Razbor je poèetak svakog posla, promišljanje prethodi poduzimanju. ¹⁷Korijen misli u srcu je, iz njega izrastaju èetiri grane: ¹⁸dobro i zlo, život i smrt, a jezik im je uvijek gospodar. ¹⁹Postoji èovjek kadar pouèiti druge, a sebi je samom beskoristan. ²⁰Drugi je opet spretan govornik, ali omražen, i takav æe umrijeti od gladi: ²¹jer nije stekao naklonosti Gospodnje i lišen je svake mudrosti. ²²Postoji i mudrac sam sebi mudar, i plodovi su mu razbora na ustima pouzdani. ²³Mudrac pouèava svoj vlastiti puk, i plodovi su njegova razbora pouzdani. ²⁴Mudar je èovjek pun blagoslova, i svi koji ga vide zovu ga sretnim. ²⁵Malen je broj dana života èovjeèjeg, i nebrojeni su dani naroda izraelskog. ²⁶Mudrac stjeèe povjerenje naroda svog i ime mu živi životom vjeènim. ²⁷Sine moj, dok si živ, kušaj narav svoju, vidi što joj šteti i to joj uskrati. ²⁸Jer nije svima sve probitaèno niti je svakomu sve po volji. ²⁹Ne budi nezasitan u slasticama i ne budi lakom za jestvinom. ³⁰Jer prekomjerno jelo donosi bolest i proždrljivost izaziva proljev. ³¹Mnogi pomriješe od neumjerenosti, a tko se èuva produžuje svoj život.