Chapter 31

¹ Briga za bogatstvo izjeda tijelo, i skrb za njim odgoni san. ²Dnevne se brige u san uvlaèe, i teška bolest ne da spavati. ³Bogataš se muèi da skupi imetak, a kad se odmara, uživa u raskoši; ⁴siromah se muèi, jer nema od èega živjeti, a kad se odmara, zapada u bijedu. ⁵Tko ljubi zlato - ne ostaje bez grijeha, i tko za novcem trèi - zbog njega æe zalutati. ⁶Mnogi postadoše žrtve zlata, propast im bijaše neminovna. ⁷Jer ono je zamka onima koji mu žrtvuju, i svaki se nerazumni lako u nju hvata. ⁸Blago bogatašu koji se našao bez krivnje i koji nije trèao za zlatom! ⁹Tko je taj, da mu èestitamo, jer je izvršio èudesna djela u svom narodu? ¹⁰Tko je tu kušnju prošao i savršen ostao, neka mu je na èast! Tko je mogao zgriješiti, a nije zgriješio, i zlo uèiniti, a nije uèinio? ¹¹Njegova æe dobra biti trajna, i zajednica æe slaviti dobrotu njegovu. ¹²Ako si sjeo za obilan stol, ne otvaraj nad njim ždrijela svoga i ne reci: "Ima dosta na njemu!" ¹³Sjeti se: oko pohlepno veliko je zlo. Je li stvoreno išta gore od takva oka? Zato ono suze roni za sve što vidi. ¹⁴Kamo drugi gleda, ti ne pružaj ruke, da se s njim ne sukobiš u zdjeli. ¹⁵Prosudi potrebe susjedove po svojima i budi obazriv u svemu. ¹⁶Pristojno jedi što ti je ponuðeno i ne budi pohlepan da te ne omrznu. ¹⁷Zbog pristojnosti prestani prvi i ne budi nezasitan, da ne sablazniš. ¹⁸Ako i u veliku društvu sjediš, ne pružaj ruke prije ostalih. ¹⁹Malo je dosta èovjeku dobro odgojenu i on se ne muèi na postelji svojoj. ²⁰Umjeren obrok - dobar san, i èovjek rano ustaje, pun svježine. A besanicu, bljuvanje i srdobolju mora pretrpjeti proždrljivac. ²¹Ako si morao previše pojesti, ustani i izbljuj, i bit æe ti lakše. ²²Slušaj, sine moj, i ne preziri me, na kraju æeš shvatiti moje rijeèi. U svim djelima svojim budi umjeren i neæe te snaæi nikakva bolest. ²³Dobra ugosnika hvale usne i trajno je svjedoèanstvo darežljivosti njegove. ²⁴Na loša se ugosnika javno mrmlja i uporan je glas o škrtosti njegovoj. ²⁵U vinu se nemoj junaèiti, jer je mnoge oborilo vino. ²⁶Kao što se u peæi kuša ocjel, tako i u vinu srca svadljivih hvalisavaca. ²⁷Vino je život èovjeku ako ga pije umjereno. Kakav je život bez vina, kad je stvoreno za veselje ljudima! ²⁸Radost srcu i veselje duši, takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme i u pravoj kolièini. ²⁹Gorèina duše spopada èovjeka koji je vina previše popio, u strasti i u gnjevu. ³⁰Pijanstvo u bezumnika izaziva srdžbu na vlastitu propast, umanjuje mu snagu i umnožava rane. ³¹Na gozbi ne izazivaj susjeda i ne rugaj mu se ako je veseo: ne reci mu ružne rijeèi i ne kinji ga tražeæi da vrati dug.