Chapter 20

¹ Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman. ²Ali bolje je koriti nego se gnjeviti, ³i tko priznaje uklanja se poniženju. ⁴Kao uškopljenik koji hoæe razdjevièiti djevicu, takav je onaj tko hoæe pravdu provesti nasiljem. ⁵Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja. ⁶Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer èeka pravi èas. ⁷Mudar èovjek šuti do zgodnog èasa, a luðak i brbljavac propuštaju zgodu. ⁸Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak. ⁹Netko u nesreæi nalazi sreæu, a gdjekoji dobitak postaje gubitak. ¹⁰Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaæuje. ¹¹Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu. ¹²Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko. ¹³Mudrac stekne naklonost svojim rijeèima, dok luðaci prosipaju laske uzalud. ¹⁴Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oèi traže sedmerostruk uzvrat; ¹⁵on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav èovjek. ¹⁶Luðak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobroèinstva. ¹⁷Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga! ¹⁸Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi. ¹⁹Èovjek neugodan - neumjesna je prièa razvuèena na ustima neodgojenih. ²⁰Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda èovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme. ²¹Gdjekoga siromaštvo èuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti. ²²Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luðakova mnijenja. ²³Netko zbog stida obeæa štogod prijatelju i uèini ga bez potrebe neprijateljem. ²⁴Gnusna je ljaga na èovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih. ²⁵Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba æe baštiniti propast. ²⁶Laganje je sramotan obièaj, i sramota lažljivèeva ostaje vjeèno s njim. ²⁷Mudar èovjek stjeèe ugled, i umnik je mio velikašima. ²⁸Tko obraðuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda. ²⁹Darovi i pokloni zasljepljuju oèi mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore. ³⁰Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga? ³¹Bolji je èovjek koji krije ludost svoju nego èovjek koji krije svoju mudrost.