Chapter 7

¹ Bolji je dobar glas nego skupocjeno ulje, i smrtni dan nego dan roðenja. ²Bolje je iæi u kuæu gdje je žalost nego u kuæu gdje je gozba, jer ondje je kraj svakoga èovjeka, i tko je živ, nek' primi k srcu! ³Bolji je jad nego smijeh, jer pod žalosnim licem srce je radosno. ⁴Srce je mudrih ljudi u kuæi žalosti, a srce bezumnih u kuæi veselja. ⁵Bolje je poslušati ukor mudra èovjeka negoli slušati hvalospjev luðaka. ⁶Jer kao prasak trnja ispod kotla, takav je smijeh luðaka, i to je ispraznost. ⁷Jer smijeh od mudraca èini luðaka i veselje kvari srce. ⁸Bolji je svršetak stvari nego njezin poèetak i bolja je strpljivost od oholosti. ⁹Ne nagli u srdžbu, jer srdžba poèiva u srcu luðaka. ¹⁰Ne pitaj zašto su negdašnja vremena bila bolja od ovih, jer to nije mudro pitanje. ¹¹Mudrost je dragocjena baština i probitak onima na koje sunce sja. ¹²Jer kao što je novac zaštita, tako je i mudrost; a prednost je mudrosti u tome što izbavlja onoga tko je ima. ¹³Pogledaj djela Božja; tko može ispraviti što je on iskrivio? ¹⁴U sretan dan uživaj sreæu, a u zao dan razmišljaj: Bog je stvorio jedno kao i drugo - da èovjek ne otkrije ništa od svoje buduænosti. ¹⁵Svašta vidjeh u svojemu ništavnom životu: pravednik propada unatoè svojoj pravednosti, a bezbožnik i dalje živi unatoè svojoj bezbožnosti. ¹⁶Ne budi prepravedan i ne budi premudar; zašto da se uništavaš? ¹⁷Ne budi preopak i ne budi lud; zašto bi umro prije vremena? ¹⁸Dobro je da držiš jedno, ali ni drugo ne puštaj iz ruke, jer tko se boji Boga, izbavlja se od svega. ¹⁹Mudrost mudraca veæu moæ daje gradu nego deset moguænika. ²⁰Na zemlji nema pravednika koji, èineæi dobro, ne bi nikad sagriješio. ²¹I još jedno: nemoj se obazirati na govorkanje; èut æeš možda da te sluga tvoj proklinjao; ²²a zna tvoje srce kako si i ti èesto druge proklinjao. ²³Sve sam to mudrošæu iskušao. Mislio sam da sam mudar, ali mi je mudrost bila nedokuèiva. ²⁴Ono što jest, daleko je i duboko, tako duboko - tko da i pronaðe? ²⁵I još jednom pokušah istražiti i shvatiti mudrost i smisao, da spoznam opaèinu kao ludost, a ludost kao bezumlje. ²⁶Otkrih da ima nešto gorèe od smrti - žena, ona je zamka, srce joj je mreža, a ruke okovi; tko je Bogu drag, izmièe joj, a grešnik je njezin sužanj. ²⁷Eto, to sam sve u svemu otkrio, veli Propovjednik. ²⁸I još sam tražio, ali bez uspjeha. Naðoh èovjeka - jednog od tisuæu, a žene ne naðoh meðu svima nijedne. ²⁹Otkrih ovo: Bog stvori èovjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke.